Posveta bazilike sv.Marije Snježne
Dedicatio basilicae S. Maria ad Nives
Pridjev “Snježna” (od Snijega), “ad Nives”, nije ni u kakvoj vezi sa životom blažene Djevice Marije, već s crkvom izgrađenom njoj u čast. Po tradiciji, rimski patricij Ivan nije imao potomstva kome bi ostavio svoju baštinu. Sa svojom ženom se zavjetovao kako će je ostaviti blaženoj Djevici Mariji i molio je da mu nekim vidljivim načinom pokaže u koje dobro djelo da je dade. Blažena Gospa uslišala je njegovu molitvu i 5. kolovoza, kada u Rimu običavaju biti najveće vrućine, snijeg je zabijelio dio rimskog brežuljka Eskvilina. Iste noći Ivan je bio opomenut da na tom mjestu sagradi crkvu. Isto viđenje imao je i papa Liberije. Kada mu je Ivan došao sa svojim naumom, papi je viđenje postalo jasno. Patricij Ivan je na označenom mjestu, sam svojim sredstvima sagradio crkvu koju je, nakon proglašenja blažene Djevice Marije Bogorodicom, papa Siksto obnovio i posvetio kao baziliku. Budući da se godišnjica njene posvete slavi 5. kolovoza, kao spomendan čudesnog događaja, slavi se pod imenom kao Dedicatio basilicae S. Maria ad Nives – Posveta bazilike sv. Marije Snježne, te se pod tim imenom običava i zvati.
Naziv Gospa od Snijega
Naziv Gospa od Snijega nije čest pa se postavlja pitanje odakle poveznica sa samostanom u Cavtatu. Jedan od razloga je podudarnost između donatora – graditelja jedne i druge crkve. Oba su bili patriciji, imućni, pobožni i bez potomstva. Dubrovački vlastelin Franjo Gučetić bio je imućan, pobožan, bez potomstva – i nema sumnje da je i on, iz sličnih ili istih motiva, sagradio samostan i crkvu Snježne Gospe u Cavtatu. Franjo Gučetić je gajio i posebno štovanje prema bazilici Gospe od Snijega u Rimu, o čemu svjedoči i njegov testamenat u kojem ostavlja novce za grgurske mise koje je trebao izgovoriti svećenik Andrija, sin Nika Radulića kojeg je inače on i odgojio, u crkvi Svete Marije Velike u Rimu. Ipak se ne isključuje da postoji i drugi motiv koji priča o tome kako su preci stanovnika Cavtata, u neposrednoj blizini imali samostan s crkvom Snježne Gospe, i to na ulazu u luku s morske strane na obali otoka Mrkana. Riječ je o crkvi benediktinske opatije iz 1218. godine koja je kasnije bila napuštena, a narod je tražio da se u spomen na nju napravi nova u Cavtatu.
Gospa od Cavtata
Dobročinitelji crkve Snježne Gospe
Jedan od najradosnijih dana u povijesti samostana i crkve je slavljenje dana 5.kolovoza.1910. Te godine je u crkvu postavljena slika Gospe od Cavtata koju je naslikao Vlaho Bukovac kao poklon umjetnika svom “milom gnijezdu” i crkvi Gospe od Cavtata s kojom ga je povezivalo djetinjstvo. Uz ovo slavlje slavilo se i papinsko odlikovanje dobročiniteljima crkve Snježne Gospe: Mariji Bogišić – Pohl i Đuru Bjeliću za zasluge pri obnovi crkve.