Izgradnja crkve
Povijesni prikaz života i djelatnosti samostana
Crkva je konstruktivni dio samostanske cjeline i morala se graditi usporedno sa samostanom, baš kao i zvonik. Prvotni zvonik je bio bez kupole u gotičkom stilu, s visokim, vitkim šiljastim završetkom. Sadašnji zvonik datira iz 1901. godine, a prvo zvono je nabavljeno 1872. godine u Trstu.
Slavljenja u povijesti crkve
Crkva Gospe Snježne nije župna crkva pa nije imala obaveze za održavanjem propisa. Iako nije imala redovite homilije, slavljenja nije nedostajalo. Propovijedalo se na svečano slavljenim euharistijskim slavljima, a na korizmene propovijedi se stavljao poseban naglasak. Kako su samostanske crkve i inače traženije za ispovijed, tako je i u Crkvi Snježne Gospe. Crkvu Snježne Gospe narod je Cavtata, ali okolice, volio i za vrijeme slavljenja, kao i potrebe, uvijek rado posjećivao.
Franjevački red
Umjetnički inventar dar je štovatelja
Franjevački red je siromašan, prosjački red koji ne posjeduje nikakvih nadarbina i posjeda. Nije ih imao ni samostan u Cavtatu. Sve što je u crkvi Gospe od Snijega u Cavtatu dar je njenih štovatelja.
Orgulje
Prema usmenom kazivanju don Mihe Demovića, franjevci iz Cavtata su, ne zna se točno kada, preuzeli male rabljene renesansne orgulje od samostana sestara klarisa u Dubrovniku. Godine 1881., nabavljaju nove orgulje, od radionice Bazzani, a stare ustupaju crkvi Sv. Nikole u Čilipima, gdje se i danas nalaze. U rujnu 1909. godine počinje prikupljanje priloga za nabavu novih, trećih orgulja za franjevačku crkvu koje je 1911. Godine sagradila i postavila radionica Braće Rieger. Tvrtka Rieger je bila poznata po izrađivanju orgulja od biranih materijala i to s velikom preciznošću. Osnovni registar njihovih orgulja, ima nadgradnju u oktavi i dvostrukoj mješanici, a podržava ih nešto tiša duboka poklopljenica. U pedalu je šesnaest-stopni sub bass, dostatan da u potpunosti ozvuči prostor ove crkve. Slijede 3 solistička registra. Ovako koncipirane male orgulje predviđene su za liturgiju, za koncertnu izvedbu manje zahtjevne orguljaške literature, kao i pratnju vokalnih i instrumentalnih solista, pjevačkog zbora i manjeg orkestra. Kućište i ogradu pjevališta je prema kazivanju sadašnjeg gvardijana osobno oslikao poznati slikar Vlaho Bukovac, rodom iz Cavtata.