Bosna Srebrena
Bosna Srebrena je franjevačka provincija, jedinstvena po tome, što se od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države uspjela očuvati do danas. Riječ je o provinciji koja je bila pod turskom upravom, a čije je središte bilo u Srebrenici, a danas se nalazi u Sarajevu.
Protezala se po Bosni, a najveće je područje obuhvaćala nakon osvajanja Sulejmana II., kada je bila proširena daleko izvan granica Bosne i Hercegovine, obuhvaćajući i veliki dio današnje Republike Hrvatske, od Jadranskog mora sve do Budima i Sofije.
Iako je prolazila brojna teška razdoblja, franjevačka provincija djelovala je na različitim područjima, posebno u prosvjeti i kulturi, gdje su bili jedini učitelji kao i začetnici prvih književnih i znanstvenih djela. Isticali su se kao istinski borci za zaštitu naroda od nasilja, zbog čega su često i sami stradavali. Upravo zato što su bliski običnom puku, učili su ga od najobičnijih poslova agrikulture do pismenosti, znanosti i umjetnosti.
Veliku ulogu i znatan doprinos, imaju u standardizaciji hrvatskog jezika u razdoblju koje je prethodilo preporodu u 19. stoljeću. Upravo franjevci su bili nositelji pismenosti hrvatskog
stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Posebni dio baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. Danas imaju svoje ustanove odnosno tri vlastite odgojno-obrazovne ustanove: Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, Franjevački novicijat na Gorici kod Livna i Franjevačku teologiju, visokoškolsku ustanovu u Sarajevu.
Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini, tijekom svoje duge povijesti, bilo je usko povezano s djelovanjem Franjevačkog reda, koji je početkom XIII. stoljeća utemeljio sv. Franjo iz Asizija.
Na tlu Bosne franjevci su prisutni od 1291. godine, od kada kao duhovnici, neprekidno djeluju sve do naših dana. Prvobitno su došli sa zadatkom da u okrilje katoličanstva vrate bosanske krstjane – pripadnike heterodoksne Crkve bosanske, poznate i pod imenima bogumila i patarena. Kasnije je djelatnost franjevaca, stjecajem povijesnih okolnosti, postala puno obuhvatnija nego što je to proizlazilo iz same naravi njihova poziva. Pročitajte više..