U izvorima se prvi put spominje naselje Crnoglav (Cerniglav, Crinoglaue, Zernoglav, Zrignoglave) 1419. godine dok još nije u sastavu Dubrovačke Republike. Te godine se spominju Ratko, Radinac i Radac Šilješković koji su 1445. godine stanovnici Poljica (Šilježaka). Godne 1427. Crnoglav je pripao kao đonta (dodatak) desetini Poduskopje II. U izvorima se spominje 1428. i 1441. godine kao naselje (villa) prigodom podjele đonte. Posljednji put se navodi u izvorima 1449. godine.
Već navedene 1428. godine uz Crnoglav kao naselje navodi se i Jasenica (Jaseniza). Može se pretpostaviti kako se zbog čestih pljački iz susjedne Trebinjske Površi, Crnoglav gasi u drugoj polovici 15. stoljeća. Tome u prilog ide promjena granica u području Crnoglava, čime je sjeverni dio pripao Stravči dok je južni ostao u sastavu Jasenice. Takva izmjena granice može se tumačiti na način da je jedan dio stanovnika iz Crnoglava preselio u Stravču. Kaznačina koja je osnovana nakon 1588. godine nosi ime Jasenica. Do 1637. godine kada je osnovana župa Stravča, Jasenica je pripadala župi Cavtat, a ostala naselja Duba, Stravča, Brotnice i Šilješci nalazila su se u župi Pridvorju. U 19. stoljeću u Jasenici se razlikuju tri zaseoka: Jasenica, Velji Do i Selaci. Mada potonji katastarski pripadaju Brotnicama, smatraju se zaseokom Jasenice.
U izvorima se navodi da je crkvi sv. Ilije u Crnoglavu ostavljena zlatica zemlje za groblje. Spomenuta crkva je napuštena nestankom naselja Crnoglav. Danas se ostaci crkve sa srednjovjekovnim grobljem nalaze u katastraskoj općini Stravča, a crkva sv. Ilije se nalazi s druge strane granice, u Sutorini, što navodi na zaključak da je vjerojatno u kasnijem razdoblju došlo do pomicanja granice na štetu Konavala i Dubrovačke Republike. U izvorima iz 15. stoljeća ne spominje se crkva sv. Spasa u Jasenici.
Budući da je Dubrovačka Republika početkom 17. stoljeća obnavljala crkve u Konavoskim brdima, nastojavši da u svakom selu bude crkva, tako se i kapelica sv. Spasa u Jasenici spominje u 17. stoljeću. Crkva je manjih dimenzija s pročeljem orijentiranom zapadnoj stani sa zvonikom na preslicu. Tijekom 19. stoljeća crkvica je proširena i napravljen je potrijemak.
Kraj crkve se nalazi mjesno groblje na kojem vječno počivalište imaju pokojni članovi iz obitelji Bastohan, Bukarica, Đurković, Gluhan, Kosačić i Selak.
U crkvici sv. Spasa danas se održavaju redovita misna slavlja za božićne i uskrsne blagdane te mise zadušnice za pokojne mještane. Posebno se obilježava blagadan Svih svetih.
Literatura: Niko Kapetanić, Konavle u XV. stoljeću, Gruda: Matica hrvatska Konavle, 2011.
Fotografije: osobni album P.Kaulić